Borrell: Ne, vrijeme ne radi u korist Rusije

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije objavio je blog pod nazivom „Ne, vrijeme ne radi u korist Rusije“ u kojem je naveo da ruske vlasti uporno ističu da zapadne sankcije neće ozbiljno naštetiti ruskoj ekonomiji i da vrijeme radi u korist Rusije u njenoj agresiji na Ukrajinu. 

Međutim, kako naglašava Borell, temeljnija analiza pokazuje da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnosti.

– Naše sankcije su već bitno oslabile rusku ekonomiju, a perspektiva zemlje postaje sve sumornija kako se Rusija dalje upušta u svoj agresorski rat protiv Ukrajine. U suočavanju s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, Evropska unija je od početka rata jednoglasno usvojila 13 paketa sankcija, što je najambiciozniji pokušaj sankcionisanja do sada. Te sankcije su detaljno koordinirane s brojnim saveznicima. Međutim, u posljednje vrijeme često se čuje da bi ove nezapamćene sankcije mogle biti nedjelotvorne. Takvi stavovi su postali izraženiji nakon što su ruske vlasti objavile rast BDP-a od 3,6 posto u 2023. godini – ocijenio je Borell.

Prvo, kako je naveo Borelll, u autokratskom sistemu poput ruskog, gdje ne postoji sloboda informacija ni sistem provjere i ravnoteže, potreban je veliki oprez prilikom razmatranja zvaničnih podataka. Ekonomski podaci su jednako upitni kao i rezultati prošlih predsjedničkih izbora. Drugo, kako je dodao Borell, nije bilo vjerovatno da će ruska ekonomija propasti odmah nakon invazije na Ukrajinu.

– Tokom protekle dvije godine dosljedno smo naglašavali da efekti naših sankcija neće biti trenutni i da je njihov cilj da se oslabi sposobnost Rusije da finansira svoje ratne poduhvate u srednjoročnom periodu. I to je upravo ono što se sada počinje dešavati – naveo je Borell.

U svom blogu je dodao da ekonomski rast Rusije zabilježen tokom 2023. godine predstavlja tipičan primjer politike „ratnog kejnzijanizma“, koja je već viđena u Njemačkoj tridesetih godina prošlog vijeka.“ Povećanjem budžeta za odbranu za 70 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu, Rusija je oko 30 posto svog budžeta i šest posto svog BDP-a zvanično usmjerila na nacionalnu odbranu, pri čemu su značajna sredstva predviđena i za neimenovane izdatke. Izdaci za vojne i bezbjednosne potrebe vratili su se na nivoe iz vremena Sovjetskog Saveza.

– Sankcije koje smo uveli već pogađaju rusku ekonomiju. Prihodi koje ruska ekonomija ostvaruje od izvoza fosilnih goriva su prepolovljeni od proljeća 2022. godine zahvaljujući evropskom embargu na ugalj i naftu, te ograničenju cijena koje je G7 postavio za izvoz nafte. Naša namjera nikada nije bila onemogućiti Rusiji izvoz fosilnih goriva, što bi dovelo do velike krize na globalnim energetskim tržištima. Cilj je bio značajno umanjiti ruski profit od izvoza, što smo i postigli. To potvrđuju trgovinski podaci: Rusija, kao veliki izvoznik fosilnih goriva, tradicionalno ima veliki vanjskotrgovinski suficit. Međutim, u posljednje dvije godine, taj suficit je smanjen gotovo na nulu – dodao je Borell.

Ruska ekonomija je, kako je dalje naveo, tokom 2022. godine takođe zabilježila nagli rast inflacije, većinom kao posljedica zapadnih sankcija. U prvoj polovini 2023. godine, inflacija je značajno opala, ali je od sredine godine ponovo počela rasti. Trenutno, godišnja stopa inflacije u Rusiji iznosi preko osam posto, u poređenju sa 2,6 posto u eurozoni. To se naročito odražava na cijene hrane; na primjer, cijena jaja je porasla za 40 posto u 2023. godini. Za mnoge Ruse, to predstavlja osnovnu namirnicu. Udio troškova za hranu u budžetu prosječne ruske porodice porastao je na preko 30 posto.

U svom blogu Borell među ostalim dodaje da je od proljeća 2022. godine vrijednost rublje u stalnom opadanju, te da taj pad vrijednosti dovodi do poskupljenja uvoza. Istovremeno, kako je naveo, povjerenje investitora u budućnost ruske ekonomije je toliko oslabljeno da ruska vlada mora da se zadužuje po desetogodišnjoj kamatnoj stopi od gotovo 14 posto godišnje, što je daleko iznad prosjeka od 2,9 posto u eurozoni.

Borell navodi da se, zbog rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija danas više nego ikad ranije oslanja na trgovinu osnovnim robama, često po sniženim cijenama, u zamjenu za proizvode srednje i visoke tehnologije. Kina koristi ovaj trenutak slabosti da po povoljnim cijenama nabavlja rusku naftu i istovremeno poveća izvoz u Rusiju, koja postaje sve zavisnija od svog velikog susjeda. U ovom trenutku, približno polovina ruskog uvoza dolazi iz Kine.

– Ukratko, uvjerenje da ruska ekonomija može izdržati zapadne sankcije i da vrijeme ide na ruku Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu nema utemeljenje u stvarnosti. Ako preduzmemo potrebne mjere da nastavimo pružati ekonomsku i vojnu podršku Ukrajini, naročito kada je riječ o municiji, to bi moglo odigrati odlučujuću ulogu. Rusija, premda trostruko veća po broju stanovnika, već je znatno oslabljena našim sankcijama. Učinak sankcija će se s vremenom pojačavati, dok ljudski kapital slabi, obim i kvalitet investicija opada, a Rusija ostaje bez ključnih naprednih tehnologija potrebnih za njenu budućnost- naveo je Borell u svom blogu pod nazivom „ Ne, vrijeme ne radi u korist Rusije“, prenosi Delegacija EU u BiH.

Izvor: Vijesti.ba

Related posts